Logo image

Hezbolah 1 - religije u Libanu i Nacionalni pakt

Na Bliskom istoku imate mnogo različitih paravojnih formacija, političkih stranaka, struja i saveza. Među njima Hezbolah nekako uvek iskače u prvi plan, čak se i kao klinac, koji blagog pojma o Bliskom istoku nema, ranih 2000-ih sećam da su bili u vestima i u novinama.

E sad, verujem da vam je prva asocijacija na Hezbolah gomila oružja i sukob u Izraelu, ali šta ako vam kažem da Hezbolah ima i ministre u libanskoj vladi i narodne poslanike u parlamentu?

Ovo je prvi tekst u serijalu tekstova na mom sajtu koji se bavi pitanjem Hezbolaha. Konkretno, ovde ću vam poslužiti predjelo u vidu definicija, geografije, politike i religije.

Šta je to Hezbolah?

Zastava Hezbolaha
Zastava Hezbolaha
Najkraće i najgrublje moguće rečeno, Hezbolah, odnosno Alahova (Božija) stranka na arapskom, je politička stranka i paravojna organizacija osnovana najranije nešto oko 1982. koja okuplja šiitske muslimane u Libanu. Sad ću ovo da rastavim na činioce i objasnim pojedinačne elemente.

Liban i tamošnje religije

Mapa Libana
Mapa Libana

Liban je država na zapadnom delu Bliskog istoka. Nalazi se nešto ispod Turske, a graniči se i sa Sirijom i Izraelom. Pol Barbado sa Geopgraphy Now! kanala je odradio ekstra epizodu o ovoj državi,1 ali za potrebe razumevanja Hezbolaha ću izdvojiti to da u Libanu živi ogroman broj religija: imate i maronitske hrišćane, jermenske i grčke hrišćane, sunitske i šiitske muslimane, druze i šta sve ne.

Kako bi nekako usaglasili sve njih, napravljen je nezvanični i nepisani sporazum o tome koja religija dobija koju funkciju, i on je poznat kao Nacionalni pakt. Sporazum je dogovoren leta 1943, i u suštini kaže da predsednik republike mora biti maronit, predsednik Vlade sunitski musliman, a predsednik skupštine šiitski musliman. Takođe, skupština je podeljena u odnosu 6:5 za hrišćane.2

Kada je dogovor postignut u Libanu je živelo nešto više hrišćana, međutim situacija se kasnije promenila, pa ako je verovati američkoj Glavnoj obaveštajnoj službi (CIA), u 1988. je u Libanu živelo oko 68% muslimana, od kojih su 41% šiiti.3 Što koristim američke izvore a ne libanske? Pa od 1932. državni organi Libana nisu izvršili nikakav popis stanovništva. Kako je CIA dobila ove procente pojma nemam, ali nemam ništa bolje pa sa time radim.

Ko su šiiti i gde oni žive?

Stota godišnjica Seminara u Komu, Iran. Uslikano maja 2025.
Stota godišnjica Seminara u Komu u Iranu. Uslikano maja 2025.

Pre nego što vam kažem nešto o šiitima, naglasiću da nisam musliman a ni muslimanski teolog ili učenjak, pa ne mogu da vam kažem koja grana islama je ispravna, a i sigurno da ću napraviti neke greške u ovom objašnjenju. Nakon što sam udario ogradu, sad da krenem u minimalni mogući uvod.

Šiiti, ili šije, su ona manja grana muslimana. Procenjuje se da čine 10% ili 15% od ukupne populacije svih svetskih muslimana, ali su da kažem taktički raspoređeni. Iran je najveća i najpoznatija država gde žive šiiti, i tamo čine najmanje 90% stanovništva, a većina su i u Azerbejdžanu, dok su tanka većina u Iraku i Bahreinu. Imate džepove šiita i u severnom delu Jemena, a i u Libanu, jednoj od tema ovog teksta.

Od sunita se najgrublje moguće rečeno razlikuju u dvema stvarima: ko je trebao da nasledi islamskog poslanika (verovesnika) Muhameda (muslimani na ovim prostorima ne koriste reč prorok, tako sam razumeo), i šta je to imam.

Kada je Muhamed preminuo, postavilo se pitanje ko će ga naslediti na mestu vođe islamske zajednice i države koja je nastala za vreme njegovog života. Jedan deo islamske zajednice je smatrao da se treba održati neka vrsta skupštine ili saveta, odnosno šura, koja će odabrati njegovog zamenika (kalifa, hilafu), budući da Muhamed nije nikog imenovao,4 dok je drugi deo islamske zajednice smatrao da Muhameda treba naslediti njegov zet Ali (na našim prostorima Alija), i da je Muhamed to za života jasno odredio. Ali je bio iz istog plemena kao Muhamed, jedan od prvih muslimana, i suprug Muhamedove ćerke Fatime. Šura je istorijski odnela prevagu, pa je odabran Ebu Bekr, koji je bio takođe jedan od prvih muslimana i vrlo veran i odan Muhamedov prijatelj. Od naziva Šia Ali, odnosno Alijeva stranka, je i nastao naziv šiiti, ili šije. Ali je naposletku postao četvrti kalif.

Druga razlika je pitanje imama, odnosno šta je on i ko to može biti. Kod sunita je imam osoba koja predvodi jedno bogosluženje, odnosno klanjanje ili namaz, i teoretski govoreći jako veliki broj ljudi može biti imam. Džamije gotovo uvek imaju stalnog imama, negde poznatog i kao domaćina džamije, ali koliko sam ja razumeo, ako on iz bilo kog razloga ne može da predvodi klanjanje - neko drugi ko ispunjava izvesne propise jednostavno može da ga zameni.5

Kod šiita imam ima dosta uže i duhovno i svetovno više značenje. Prema mom razumevanju toga kao neko ko nije musliman: imam je duhovni vođa cele islamske zajednice, može se smatrati postavljenim od strane Boga, mora doći iz porodice islamskog poslanika Muhameda (Ehli Bejt), i kao takav ima sposobnosti da tumači Kuran i da otkrije neka njegova skrivena značenja. Imamima se prema šiitima pripisuju i natprirodne sposobnosti i bezgrešnost.6

Raspored verskih grupa u Libanu
Raspored religija u Libanu 1988. prema CIA-i. Pojma nemam odakle su dobili podatke.

Što se tiče Libana, suniti pretežno žive na severu prema granici sa Sirijom, kao i na jugoistoku, takođe prema granici sa Sirijom. Prema Nacionalnom paktu predsednik Vlade mora biti sunit.

Šiiti s druge strane pretežno žive na jugu uz granicu sa Izraelom, kao i na severoistoku uz granicu sa Sirijom. U skladu sa Nacionalnim paktom, ne mogu da imaju veću funkciju od predsednika skupštine, ali mogu imati ministarstva.

Nepostojanje šiitske stranke i predratno stanje

Šiiti u Libanu u početku nisu bili okupljeni oko jedne partije, već su podržavali razne stranke uključujući i komunističku partiju Libana. Pojedine istaknute vođe šiita su smatrale da oni nemaju tolika prava u Libanu kao što imaju maroniti i suniti. Stvari u Libanu su materijalno postale gore i nakon cele priče sa Izraelom i Palestinom, kao i naredbom iz jula 1971. jordanskog kralja Huseina da se Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) na čelu sa Jaserom Arafatom protera iz Jordana u Liban.

Čim je PLO dospeo u Liban počele su, odnosno nastavile su se čarke sa Izraelom, pa su počeli pogranični sukobi. Šiiti žive baš kod te granice, i te čarke su im pravile veliki svakodnevni problem. Pored toga, unutrašnje stanje u Libanu se dosta kuvalo između svih verskih grupa, pa je 1975. izbio građanski rat.

Ovo je kratak i grub uvod u nastajanje Hezbolaha, odnosno pokušaj objašnjavanja složene situacije u Libanu, zatim nepisanog Nacionalnog pakta koji je jako bitan, i to da šiiti nisu imali svoju stranku. U sledećem delu serijala ću vas upoznati sa prvom šiitskom strankom u Libanu (nije Hezbolah) i o tome kako je Hezbolah uopšte nastao.

Izvori

  1. Geography Now! LEBANON ↑ Nazad na tekst

  2. Britannica: Lebanese National Pact ↑ Nazad na tekst

  3. Biblioteka američkog kongresa: Contemporary distribution of Lebanon's main religious groups. (savremena raspodela glavnih verskih grupa Libana) ↑ Nazad na tekst

  4. Islamska zajednica BiH: Izbor halifa. Ovde je prikazan zvanični stav sunita o pitanju nasleđivanja Muhameda. ↑ Nazad na tekst

  5. Islam.ba: pojmovnik - imam ↑ Nazad na tekst

  6. Islam.ba: Pojmovnik - šije ↑ Nazad na tekst